Psihološki faktori, kao što su stres, anksioznost i depresija, često su zanemaren aspekt u borbi protiv pretilosti. Mnogi ljudi posežu za hranom kao mehanizmom suočavanja s emocijama, što se naziva emocionalno jedenje.

Hrana bogata šećerima i mastima može kratkoročno poboljšati raspoloženje jer potiče lučenje dopamina, no dugoročno stvara začarani krug – više stresa, više hrane, više kilograma. Prepoznavanje tih obrazaca ključno je za promjenu.

Psihološka podrška, bilo putem terapeuta, grupa podrške ili aplikacija za mentalno zdravlje, može pomoći u razvijanju zdravijih načina suočavanja s emocijama. Također, tehnike poput meditacije, vođenja dnevnika i vježbi svjesnosti (mindfulness) pomažu u smanjenju stresa i kontrole impulsa.

Važno je prihvatiti da kontrola težine nije samo pitanje volje, već i duboko ukorijenjenih emocionalnih obrazaca. Radom na mentalnom zdravlju povećavamo šansu za dugoročne uspjehe i stvaramo zdraviji odnos prema tijelu i prehrani.